top of page
  • Writer's pictureIrena Lučić

Ima li plavca u Hercegovini?


Vinska priča obitelji Begić iz Prologa nedaleko Ljubuškog slična je većini priča vinara iz tog kraja. Osim što nije 😊Gotovo svi Hercegovci uz uzgoj duhana sadili su i vinograde s 1000 ili 2000 trsova za vlastitu upotrebu, a višak je uvijek bio moguće prodati ili zamijeniti za neki drugi proizvod.

 


Praktički cijelo 20. stoljeće Begići su radili na taj način, a prvi značajniji korak u sortimentu napravio je njihov predak Jakov kada je sa Pelješca, 60-tih godina prošlog stoljeća, s namjerom da obogati vinograd sortom plavina, ne znajući, donio plemke plavca malog. Kako je riječ o sorti koja daje snažnija vina, za njihovim je bocama uvijek vladala velika potražnja. Kada je Leon Begić, otac današnjeg vlasnika Branimira, zasadio nove vinograde i izašao na tržište s etiketiranom buteljom, vinarija Begić krenula je u profesionalne vode. Ta dva desetljeća bila su dobra priprema za novi kvalitativni skok koji su otac i sin Branimir napravili posljednjih godina, a o tome svjedoči više Decanterovih medalja. Vinski brend Begić danas zauzima važnu i sve snažniju poziciju na tržištu hercegovačkih vina.

 

Na 6,5 hektara nasada prevladava žilavka sa 3,5 hektara na pozicijama Rastoka (veliko polje dijelom u vrgoračkom kraju) i na nekadašnjoj vinskoj plantaži u Ljubuškom. Ondje su Begići u proljeće 2022. godine zasadili 5000 trsova trnjka i 1000 plavca malog koji će u puni rod doći za dvije do tri godine. Vinogradi se nalaze i u Prologu, pored same vinarije, gdje je posađeno 2000 loza plavca i 1000 loza vranca koji sačinjavaju lijepi cuvée. Vinarija također ima i dva hektara u zakupu na području Dubrave Stolac.

 



Na predstavljanju u okviru prezentacije „Vrijeme je za...“ kušano je ukupno osam etiketa: dvije žilavke, rose, čak četiri plavca i crni cuvee.  Ovdje ćemo naglasiti etikete koje su privukle najveću pažnju:


Rastok žilavka selekcija 2022. dobiva se s jednog hektara vinograda u Rastoku. Vinogradi su stari od 40 do 70 godina. Ima 13 posto alkohola i 5,9 g/L kiseline. Odličan je odraz terroira s dobro očuvanim odnosom sorte i ekstrakcije. Vino koje još nije fermentiralo do kraja je iz inoxa stavljeno u drvene bačvi akacije da bi ondje „stružući“ bačvu i uz miješanje ostalo sedam, osam mjeseci. Sur lie je ovome vinu dao prepoznatljivu kremoznost. Gastronomska preporuka je bijela riba kao i jegulje.

 



Rose 2023., 12,6 posto alkohola i 5,7 g/L kiseline rađen je od po 10 posto plavca malog i plavine. U ovoj kombinaciji vinu plavac mali daje pretežito strukturu i slast, a plavina kiselinu i pitkost. Sa Roseom su Begići krenuli 2014. iz tzv. kišne godine. Vino je rađeno kratkom maceracijom (1,5h) koja daje samotok. Imalo je 1,5 gram neprovrelog šećera i modernu provansalsku boju lupine crvenog luka. Sommelier Darko Lugarić u mirisu pronalazi uz zrelije note maline i trešnje i nijansu karamele. Ovo vino je vrlo lijepo, nema veliki ostatak šećera i vrlo je užitno. Rađeno je po naputku njihovog dugogodišnjeg enologa Zdravka Dujmovića, a Caroline Gilby (Master of Wine) je komplimentirala Rose iz 2018. izjavivši da je ovo vino kvalitetom za britanski kraljevski dvor. Sommelier nam uz ovo vino preporučuje pečenog lososa, tartar od tune, nježan jednogodišnji pršut, ali i lubenice i svježe jagode.


Plavac mali barrique 2021., 14 posto alkohola i 5,4 g/L. U mirisu intenzivan, asocira na šljivu, višnju, dim, tamnu čokoladu. Vino je svježe, dobro integriranih tanina s priličnim potencijalom starenja. U bačvi je bilo 12 mjeseci i moguće je da bi koji mjesec manje dao blaži okus vanilije. U otvorenoj diskusiji nekolicine prisutnih (Suhadolnik, Dropuljić, Lugarić) i samoga vinara postavilo se pitanje svrhe barriquea kao takvog. I Branimir Begić je mišljenja da će u budućnosti biti bolje smanjiti utjecaj drva i okrenuti se drugim značajnim apelacijama – položaj vinograda, oznaka terroira u karakterizaciji i promociji vina i vinarije. Kad smo kod plavca, Begići su prvi u BiH dobili Rješenje o geografskom porijeklu plavca malog 2001. godine. Od njih su plemke kasnije preuzeli Čitluk d.d. i Nuić.

 

Cuvée (sastavljen podjednako od plavca malog, trnjaka i vranca) sa 14,5 posto alkohola 5,9 g/L kiseline, rađen je sa 25 dana maceracije te je odležao pune dvije godine u već korištenim bačvama. Važno je napomenuti da su sve tri sorte fermentirale zajedno. Ovdje je iz vinograda uzimamo potpuno zrelo grožđe, dijelom i sušice, a ekstrakt mu je bio 36. Na mirisu prepoznajemo suhu šljivu, suhe smokve, marmeladu…Vino ima dosta 14,5 posto dobro uklopljenog alkohola, boje zečje krvi, intenzivno i ekstraktno te će tek za koju godinu biti na vrhuncu. Još je u bocama i prve količine će na tržište izaći potkraj godine.

 



Vinarija Begić do sada je dobila više priznanja na Decanteru. Plavac mali barrique 2019. je bio brončani, Plavac mali 2020. osvojio je srebro dok je onaj iz 2021. također brončani. Uspješan je bio i Rose iz 2022. te je osvojio broncu, uz više nagrada na domaćim smotrama. U novije vrijeme uz dugogodišnjeg suradnika, enologa Dujmovića uključen je u rad i mladi enolog Hrvoje August. Vinarija ima i liniju žestokih pića: loza, travarica, višnjevača i orahovača.

 

Završno vrijedi citirati samoga vinara: „Ja ne želim ići u veliku proizvodnju, cilj mi je ostati boutique vinarija s maksimalno 100.000 litara kvalitetnog vina te dobro pozicioniranje na tržištu, prodaja na kućnom pragu i u HORECA sektoru. Krajnji cilj je stvoriti dobar temelj za buduće generacije vinara u mojoj obitelji“. Nakon ove promocije i kušanih vina, a svakako i filozofije vinskog promišljanja mladoga Begića ne sumnjamo da će mu to poći za rukom.

 

---

Tekst: Vjeko Madunić

Pripremila: Irena Lučić

Foto: Marko Čolić

Comments


bottom of page